Nakon višegodišnje borbe za opstanak, Magacin u Kraljevića Marka 4-8, jedinstveni kulturni centar u Srbiji koji vode, održavaju i razvijaju umetnici i kulturni radnici, predstavlja javnosti nove mogućnosti rada i stvaranja. Ne samo da je ovaj samoorganizovani društveno-kulturni centar uspeo da opstane uprkos nastojanjima vlasti da ga zatvori, već je nedavnom rekonstrukcijom i osposobljavanjem do sada nekorišćenih prostora, uspeo da umetnicima i lokalnoj zajednici ponudi nove mogućnosti za zajednički rad.

Izvedeni radovi podrazumevaju: uvođenje novog zajedničkog kancelarijskog prostora „Coworking Magacin”, otvaranje Podruma kao multifunkcionalnog prostora za programske aktivnosti, pokretanje fonda opreme koja se stavlja na korišćenje zainteresovanim organizacijama i pojedincima, unapređenje Plesne sale, jedinog prostora sa plesnim podom koji je dostupan besplatno organizacijama savremene plesne scene i drugih formi izvođačkih umetnosti, renoviranu Ostavinsku galeriju, što uz izvođenje radova na održavanju ostalih prostora stvara potpuno novo lice Magacina.

Zahvaljujući modelu rada zasnovanom na otvorenom kalendaru, u Magacinu je u prethodnih godinu dana radilo više od 120 organizacija i pojedinaca, gotovo dvostruko više u odnosu na prethodni jednogodišnji period, stvarajući impozantnu kulturnu produkciju. Prostor se koristi prosečno više od 1.500 puta godišnje, što se može porediti sa najvećim ustavnovama kulture u gradu. Na principima solidarnosti, otvorenosti, tolerancije i zajedništva, Magacin je resurs centar za sve organizacije i pojedince koji ne mogu da obezbede svoj prostor ili kojima su vrata drugih gradskih prostora bila zatvorena. Magacin stoga funkcioniše kao javno dobro i zajednička vrednost.

Uprkos uspesima koje Magacin postiže, pravni status ovog kulturnog centra ostaje nerešen i u drugoj deceniji njegovog postojanja. Ovaj prostor je još 2007. godine dodeljen organizacijama sa nezavisne kulturne scene, ali je do danas ostao u sivoj zoni funkcionisanja usled nedostatka političke volje da se pravno reguliše prvobitna ideja uspostavljanja nezavisnog centra kulture. Ne samo da kulturni centar Magacin nije dobio podršku kakvu zaslužuje, već je vlast u više navrata pokušala da ovaj prostor zatvori i komercijalizuje. Verovatno bi u tome i uspela da kulturna javnost nije prepoznala vrednost Magacina i da umetnici, kulturni radnici i publika nisu glasno stali u njegovu odbranu.